Puleaina o Lupus
Etiology
O le mafua'aga tonu o le SLE e le o manino, ae o le fegalegaleaiga i le va o le kenera ma le siosiomaga e talitonuina e taua tele. O le fa'agaioiina fa'aletonu o le puipuiga o le tino e o'o atu ai i osofa'iga a le autoimmune, e i'u ai i le fa'aleagaina o a'au ma totoga o le tino.
Fa'atupu Fa'atupu:O le SLE e masani ona tamoʻe i totonu o aiga, ma o aiga o tagata mamaʻi e sili atu le maualuga o aʻafiaga pe a faʻatusatusa i le faitau aofaʻi lautele. O le mea na tupu i masaga tutusa e sili atu le maualuga nai lo masaga fraternal, e faʻaalia ai se sootaga i le va o le SLE ma mea faʻapitoa.
Fa'alesiosiomaga:
Malamalama o le la: E masani ona maua e tagata ma'i SLE le mumu o faama'i pe a uma le la, masalo ona o le apoptosis o le sela e mafua mai i le ultraviolet e oo atu ai i le antigen.
Fualaau ma Su'esu'ega Vailaau: O antigens mai fafo e mafai ona fa'agaoioia le puipuiga, e mafua ai le gaosiga o le autoantibody ma le fa'aleagaina o aano. O vailaʻau e pei o le procainamide, hydralazine, quinidine, ma isi e mafai ona faʻaosofia le SLE.
Fa'ama'i: O meaola ninii fa'ama'i (pei o le cytomegalovirus, virus hepatitis C, virusi Epstein-Barr, ma isi) e tutusa lelei le gaioiga ma vaila'au, e masani ona fa'aosoina ai le gaosiga o autoantibodies e le tino puipuia.
Estrogen: Ole tele o ituaiga ole SLE e sili atu ona taatele ile tama'ita'i ua matutua le fanau. O le ma'itaga ma le fa'aaogaina o vaila'au o lo'o i ai le estrogen (e pei o le fa'ama'itaga) e mafai ona fa'ateleina ai le fa'ama'i. O suʻesuʻega a manu ua faʻaalia ai o le estrogen e faʻateleina ai le lupus i manu ua aʻafia, ae o le testosterone e faʻaitiitia ai faʻamaoniga, e taʻu mai ai se vavalalata vavalalata i le va o le estrogen ma le amataga o le SLE.
Fa'aaliga Fa'afoma'i
O faʻaaliga faʻapitoa o le SLE e eseese ma e aofia ai, ae le gata i:
Fa'a'ailoga o le Pa'u: Mata'u, mageso foliga peipepe (malar rash), photosensitivity, etc.
Fa'ailoga So'oga: Ma'i ga'o, tiga o so'oga, fula so'o.
Fa'ailoga o le Renal: Proteinuria, hematuria, lea e ono o'o atu ai i le nephritis.
Fa'ailoga o le fatu: Pericarditis, fa'aleagaina o le fatu valvular.
Fa'ailoga o le Neura Tutotonu: tiga o le ulu, faoa faamalosi, faaletonu o le mafaufau.
Su'ega
Ole su'esu'ega ole SLE e aofia ai le tele o laasaga:
Fa'atalanoaga: E fesili le foma'i e uiga i fa'ailoga tetele, fa'ailoga e feso'ota'i, umi, su'esu'ega ua mavae, togafitiga, tala'aga o aiga, ma isi.
Su'esu'ega Fa'aletino: O se su'esu'ega atoatoa ma su'esu'ega o le tino, e aofia ai le pa'u, lauulu, gutu gutu, ma so'oga, ma isi.
Su'ega Fa'atatau: Su'ega toto, su'esu'ega o le urine, su'esu'ega ata, su'esu'ega o fatuga'o, ma isi. Fa'ata'otoga fatuga'o e aofia ai se ta'otoga la'ititi lea e maua mai ai se fasi fatu fatuga'o i lalo ole vai fa'amasani fa'apitonu'u mo su'esu'ega pathological ma immunopathological.
Su'esu'ega
E ese mai manu'a masani o le pa'u, su'esu'ega o le histopathological ma su'ega toto e fai ma fa'amaoniga fa'amaonia. Ole su'esu'ega ole immunopathological e taua tele ile su'esu'ega. Autoantibodies serum lelei, e pei o anti-nuclear antibodies (ANA), anti-dsDNA antibodies, anti-Sm antibodies, ma isi, o uiga. O suiga i titers antibody e mafai ona atagia mai ai le gaioiga o fa'ama'i, ma e masani ona fa'aalia e tagata ma'i SLE le fa'atuputeleina o le fua o le palapala erythrocyte. Ole su'esu'ega e ono fa'aalia ai le proteinuria, sela mūmū/pa'epa'e, ma sela fe'avea'i.






